Tragične posledice BAHATOG prskanja voća - Pomor PČELA u Srbiji


U selima Trgovište, Žučkovac i Rujevica kod Sokobanje dogodio se pomor pčela. Stradalo je oko 200 pčelinjih zajednica. Kako su za “Agrosavete” rekli tamošnji pčelari, uzrok je najverovatnije tretiraje obližnjeg voćnjaka. Istraga je u toku.

Prema rečima Dragana Savića iz sela Trgovište kod Sokobanje, koji zajedno sa svojim ocem pčelari decenijama unazad, za detaljniju procenu štete je još rano. Prema prvim pregledima u svakoj košnici je stradalo oko 50 pčela.
 


“Mi smo još u ponedeljak, 26. aprila, primetili da ima po koja mrtva pčela dole na podnjači, pa je moj otac rekao da je to verovatno neko prskao u blizini. Međutim, već u sredu ste mrtve pčele bukvalno mogli skupljati lopatom ispred košnica. Tada nas je pozvao i kolega pčelar iz susednog sela, koji nam je rekao da se to isto desilo i kod njega, pa smo onda pozvali policiju i inspekciju koja je uzela uzorke.” – priča nam Dragan Savić iz Trgovišta.

Draganov kolega iz sela Žučkovac, Zoran Avramović, potvrđuje priču. Naime, on je u utorak primetio manji broj mrtvih pčela, da bi već sutradan ispred košnica bile gomile.

Čitavo pre podne smo pozivali nadležene i prijavljivali šta se dogodilo. Inspekcija je izašla na teren, te je istraga u toku. U međuvremenu su se javila još 2-3 pčelara koja takođe imaju veliki broj uginuća. Mi se svi nalazimo u neposrednoj blizini velike plantaže jabuka, te sumnjamo da je tamo rađeno tretiranje sa nekim kontaknim sredstvom koje je sve ovo izazvalo, ali opet kaže, istraga je u toku.” – ističe Zoran.

PROPUŠTANJE BAGREMOVE PAŠE

Naši sagovornicu su svoja društva pripremili za bagremovu pašu koju svake godine čekaju sa velikom nadom, jer je bagremov med veoma tražen, a i najskuplji je. Međutim, ove godine im je to oduzeto, te se šteta ogleda i u stradaju pčela, ali i u nemogućnosti prihodovanja.

“Ovih dana kreće sezona bagrema, ali od toga za nas nema ništa. Ja neću imati nikakav prihod od toga. Šteta je ogromna. Pčele su bile spremne za bagremovu pašu. Još je rano za procenu, pitanje je kako će se društva oporaviti i za livadu. Da vam kažem, jako je jednostavno utvrditi uzrok ovakve štete.” – ističe Zoran Avramović iz Žučkovca.
 


“Nama je najveća šteta to što smo izgubili bagremovu pašu. Recimo 120 košnica imamo, to je dve tone bagremovog meda, kolika je to onda šteta novčana? Šteta će tek da se procenjuje. Mi se sada jako plašimo, da one pčele koje su donele nektar sa tog voćnjaka i koje su ušle u košnicu, da će one otrovati ostale pčele u košnici. Šta će onda biti sa leglom? Ove godine smo imali mnogo jaka društva, očekivali smo dobar prinos od njih, ali sada je sve propalo. Istraga je u toku, ali sumnjamo na prskanje jabuke i višnje. Ne treba nama pomoć od 800 dinara, nama treba zaštita od nesavesnog prskanja.” – dodaje Dragan Savić iz Trgovišta.

Oštećeni pčelari očekuju da se istraga sprovede do kraja i da se na osnovu ovog primera u buduće spreče stradanja pčela. Voćari bez pčela ne mogu, zbog čega bi upravo oni morali voditi računa čime i kada tretiraju svoje voćnjake, ističu naši sagovornici.



 

Izvor: www.agrosaveti.rs





POVEZANI TEKSTOVI





SEMINARI & RADIONICE